Adela Behr je bila prva školovana bosanskohercegovačka:
Adela Behr je bila prva školovana slikarka i grafičarka u BiH. U vrijeme kada su žene u BiH bile uglavnom nepismene, Adela je uspjela steći zvanje akademske slikarke. Djela Adele Behr čine dio fundusa Međunarodne galerije portreta u Tuzli i Umjetničke galerije BiH u Sarajevu, te predstavljaju značajnu zaostavštinu umjetničke baštine BiH iz prve polovine 20. stoljeća. Jedna ulica u Tuzli nosi njeno ime.
Kako se zvala novina čija je urednica bila Milena Mrazović?
Milena Mrazović bila je prva novinarka, urednica i izdavačica u BiH, te spisateljica, kompozitorica, etnografkinja i antropologinja. Godine 1884. postaje stažistica u dnevnom listu Bosnische Post koji počinje izlaziti u Sarajevu. Zahvaljujući spisateljskom talentu, uspješno se snalazi u svijetu novinarstva, u kojem su tada djelovali samo muškarci. Godine 1889. postaje vlasnica lista i štamparije, i tako postaje prva urednica novina i izdavačica u BiH.
Koje godine je održana prva jugoslavenska feministička konferencija “Drug-ca žena: Žensko pitanje, novi pristup?”?
Konferencija “Drug-ca žena: Žensko pitanje, novi pristup?” održana je 1978. godine u Beogradu i predstavlja najznačajniji događaj za jugoslavenski feminizam. Ovaj događaj je proizveo novu generaciju aktivistkinja, feministkinja i akademskih radnica, te inicirao feminističku kritiku patrijarhata u socijalizmu. Organizirale su ga feminističke teoretičarke Nada Ler Sofronić i Žarana Papić, te historičarka umjetnosti Dunja Blažević.
Ko je 13. članica Kuće slavnih Međunarodne košarkaške federacije (FIBA) i, nakon Mirze Delibašića, druga predstavnica BiH u njoj?
Razija Mujanović je najuspješnija košarkašica u BiH, ali i na prostorima bivše Jugoslavije. Zahvaljujući sportskim titulama koje je osvojila, Razija se smatra jednom od najboljih košarkašica svijeta. U septembru 2017. godine postala je 13. žena članica Kuće slavnih Međunarodne košarkaške federacije [FIBA], i druga predstavnica BiH u njoj.
Koja je bh. operna pjevačica najpoznatija po ulogama Lulu i Salome u istoimenim operama austrijskog kompozitora A. Berga i njemačkog kompozitora R. Straussa?
Bahrija Nuri Hadžić je bila svjetski poznata operna pjevačica, čiji se vokalni dometi ubrajaju među najveće na internacionalnoj opernoj sceni. BH Pošta je 1996. godine izdala markicu s njenim likom u ulozi Salome. Umrla je u Beogradu 1993. godine i sahranjena je u Aleji velikana.
Ko se smatra jednom od prvih bh. feministkinja?
Laura Papo Bohoreta bila je književnica i prevoditeljica, te neumorna društvena aktivistkinja, inspirirana idejama humanizma i prožeta željom da pomogne zajednici. Smatrala je da svaka žena može da bude i majka, i supruga, i radnica. Javno je govorila i pisala o izazovima žena njenog doba, i hrabro se zalagala za obrazovanje i osnaživanje žena, zbog čega se smatra jednom od prvih feministkinja u BiH i na Balkanu.
Koja od navedenih osoba iz BiH se prva profesionalno bavila matematikom?
Vera Šnajder je bila prva osoba iz BiH koja se profesionalno bavila matematikom. Dala je veliki doprinos razvoju matematike kao nauke, te unapređenju naučnog kadra iz oblasti matematike u BiH. Godine 1950. učestvuje u osnivanju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i prve bh. Katedre za matematiku. Vera Šnajder bila je i prva dekanka fakulteta u BiH, te prva dekanka u Jugoslaviji.
Mirsada Hukić, specijalistica mikrobiologije, poznata je po velikim naučnim otkrićima u oblasti istraživanja:
Mirsada Hukić je doktorica medicine i jedna od vodećih specijalistica mikrobiologije u svijetu, poznata po velikim naučnim otkrićima u oblasti istraživanja hantavirusa (virusa mišje groznice). Ona 1995. godine u Tuzli počinje istraživati uzroke i posljedice epidemije mišje groznice od koje su počeli obolijevati vojnici, a uzročnika bolesti traži u miševima s ratišta. Iz 800 uhvaćenih poljskih miševa uspijeva izolirati dvije vrste virusa mišje groznice. Drugi virus, izoliran iz 43 miša (i zbog toga nazvan Tuzla 43), bio je genetski drugačiji i odgovoran za težu varijantu bolesti. Njeno otkriće odjeknulo je u svjetskoj naučnoj zajednici, jer je objasnilo različite forme ove opasne bolesti, te unaprijedilo dijagnostiku i terapiju.
Kako se zove humanitarka, spisateljica i prosvjetiteljica koju su zvali „Plemenita“ i „Dobra gospođa“, a po kojoj su nazvane ulice u Sarajevu, Gradišci i Beogradu?
Adeline Paulina Irby, poznatija kao Miss Irby, bila je britanska humanitarka, spisateljica i prosvjetiteljica, koja je otvorila drugu po redu školu za djevojčice u BiH. Zapamćena je kao velika dobrotvorka, koja je život posvetila činjenju dobrih djela, te je neumorno radila na obrazovanju djevojčica i podizanju svijesti o važnosti obrazovanja.
Kako se zove pjesma s kojom je Silvana Armenulić, poznata interpretatorica narodne muzike, sevdalinke i starogradske pjesme, stekla slavu širom bivše Jugoslavije, i koja je prodana u preko 300.000 primjeraka?
Silvana Armenulić je snimila mnogo ploča i singlova u potrazi za pjesmom koja će je proslaviti. Prekretnicu u njenoj karijeri označilo je pojavljivanje u TV seriji “Ljubav na seoski način” 1970. godine, u kojoj je otpjevala pjesmu “Šta će mi život” koju joj je poklonio njen prijatelj, pjevač i kompozitor Toma Zdravković. Pjesma je postigla veliki uspjeh, a istoimena ploča u izdanju Jugotona prodana je u preko 300.000 primjeraka.
Kako se zove bh. filmska rediteljica čiji je debitantski film “Grbavica” osvojio Zlatnog medvjeda na Berlinskom filmskom festivalu 2006. godine?
Jasmila Žbanić je nagrađivana filmska rediteljica, poznata po snažnom društvenom angažmanu i feminističkom djelovanju. Najveći uspjeh Jasmila je postigla sa debitantskim igranim filmom “Grbavica” iz 2006. godine, koji je osvojio brojne međunarodne nagrade, te je prikazan na 45 jezičkih teritorija u svijetu. Film “Grbavica” je prvi poslijeratni film koji se bavio ratnim silovanjima u BiH, iz perspektive žene koja je preživjela taj zločin.
Kako se zvala prva muslimanka koja je u Sarajevu počela pohađati školu sa dječacima?
Dr. Ševala Zildžić Iblizović bila je prva muslimanka u Sarajevu koja je školu pohađala sa dječacima. Istrajna u namjeri da postane liječnica, ona je 1919. godine pokušala upisati Mušku gimnaziju u Sarajevu. Školska uprava je odbila njen zahtjev. Ševala je potom, uz podršku roditelja, zatražila i dobila dozvolu za upis od reisu-l-uleme Džemaludina Čauševića. To što je išla u školu sa dječacima je sablažnjavalo konzervativnu sredinu. Dječaci su je gađali kamenjem, pa ju je otac svakog dana u fijakeru odvozio i dovozio iz škole, dok majka Aiša nije mogla nabavljati namirnice, jer bi joj odbijali uslugu. Ševala je maturirala 1925. godine, a nakon toga upisala Medicinski fakultet u Zagrebu, te diplomirala 1931. godine, postavši ujedno i prva liječnica muslimanka u BiH i na Balkanu.
Ko je prva žena koja je imenovana komesarkom za ljudska prava u Vijeću Evrope?
Dunja Mijatović je međunarodna stručnjakinja u oblasti ljudskih prava i medijskih sloboda. U januaru 2018. godine imenovana je komesarkom za ljudska prava u Vijeću Evrope na mandat u trajanju od šest godina. Ovim imenovanjem postala je prva žena u historiji Vijeća Evrope na ovoj poziciji.
Kiparica Rajka Merćep većinu svog života živjela je i stvarala u?
Rajka Merćep je bila kiparica i bh. umjetnica koja je ostvarila međunarodnu karijeru, živeći i stvarajući uglavnom u Parizu i Sarajevu. Rođena je u imućnoj i obrazovanoj porodici u Bileći. O osnovama kiparstva učila je od kiparice Ive Despić i kipara Ante Matkovića, te je 1927. godine upisala Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Nakon samo dva semestra odlazi u Pariz, gdje upisuje Académie Colarossi, a poslije i Académie de la Grande Chaumiere kod čuvenog skulptora Émile Antoine-Bourdellea. Redovno je učestvovala na izložbama jugoslavenskih umjetnika širom Francuske. Umrla je u Parizu.
Nafija Sarajlić po profesiji je bila:
Nafija Sarajlić bila je pionirka među bh. književnicama, jedna od prvih intelektualki i emancipatorki među muslimankama u BiH, i među prvim muslimankama sa završenom srednjom školom u BiH. Tri godine je radila kao učiteljica, a prestala je na zahtjev supruga, književnika Šemsudina Sarajlića, nakon čega se posvetila porodici. Njen književni rad, iako je trajao samo pet godina, bio je daleko ispred svog vremena i ostavio je značajan trag na bh. književnoj sceni.
Sestre Bergman bile su:
Sestre Berta Bergman i Marija Kon bile su prve visokoobrazovane žene u BiH. Zahvaljujući zalaganju njihove majke, Berta i Marija bile su prve djevojčice koje su 1905. godine upisane u, tada osmogodišnju, mostarsku Veliku gimnaziju. Berta je, položivši ispit zrelosti 1912. godine, postala prva maturantica u BiH. Za njom je maturirala i Marija, završivši školu u Sarajevu. Obje sestre su školovanje nastavile u Beču. Marija je završila studij slavistike i germanistike, a 1916. godine je odbranila doktorsku disertaciju i tako postala prva doktorica nauka iz BiH. Dvije godine kasnije, Berta je postala doktorica medicine.
Vahida Maglajlić bila je aktivna u partizanskom pokretu otpora:
Vahida Maglajlić je bila partizanka i jedina muslimanka koja je proglašena Narodnim herojem Jugoslavije. Nakon što se u maju 1941. godine pridružila KPJ, postala je poznata kao jedna od najsigurnijih partizanskih veza u Banjoj Luci. Pod zarom je obilazila grad, skupljala potrepštine i širila ideju otpora. Njen društveni status je ohrabrio brojne muslimane/ke da se pridruže pokretu otpora. Poginula je 1. aprila 1943. godine u selu Mala Krupska Rujiška kod Bosanskog Novog, prilikom iznenadnog njemačkog napada.
Staka Skenderova je u Sarajevu otvorila:
Staka Skenderova je bila prva prosvjetna radnica u BiH. U vrijeme kada se na obrazovanje ženske djece nije ni pomišljalo, Staka je 1858. godine otvorila prvu žensku školu u Sarajevu – Sarajevsku djevojačku školu “Sveti Sava”. Ovim činom Staka je zaslužna za početak obrazovanja ženske djece u BiH.
Greta Weinfeld Ferušić bila je prva dekanka:
Greta Weinfeld Ferušić je jedna od prvih arhitektica u BiH, te prva dekanka Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, koja je tu funkciju obnašala od 1972. do 1975. godine. U Drugom svjetskom ratu preživjela je logor Auschwitz, a potom i ratnu opsadu Sarajeva.
Rifka Riki Levi bila je primabalerina:
Rifka Riki Levi je bila prva profesionalna balerina u BiH i primabalerina Narodnog pozorišta u Beogradu, te sestra jevrejske književnice i prevoditeljice Laure Papo Bohorete. U baletnom ansamblu Narodnog pozorišta u Beogradu nastupala je od 1923. do 1927. godine, kada postaje solo balerina. Od 1931. do 1934. godine Riki je bila na vrhuncu slave, ali 1935. godine doživljava tešku povredu noge zbog koje je bila prisiljena prekinuti karijeru. Umrla je u New Yorku.
Partizanka Lepa Radić, najmlađi Narodni heroj Jugoslavije, pogubljena je od strane Nijemaca kad je imala:
Lepa Radić je bila partizanka i učesnica Narodnooslobodilačke borbe, koja je posthumno proglašena najmlađim Narodnim herojem Jugoslavije. Od januara 1943. godine predvodila je zbjegove preko Grmeča, a u jednom od njih je kroz snijeg predvodila 150 iscrpljenih i promrzlih žena, djece i staraca, kada su ih opkolili njemački vojnici. Nakon trodnevnog mučenja u izolaciji, osuđena je na smrt i dovedena na improvizirana vješala u Bosanskoj Krupi. Prije pogubljenja ponuđeno joj je da sačuva život tako što će otkriti imena lidera pokreta otpora. Odbila je. Njene posljednje riječi, koje nije uspjela izgovoriti do kraja, bile su: „Smrt fašizmu!“. Obješena je javno. Imala je samo 17 godina. Narodnim herojem Jugoslavije proglašena je 20. decembra 1951. godine.
Idejna kreatorica prve feminističke konferencije “Drug-ca žena” u bivšoj Jugoslaviji, koja je održana 1978. godine, bila je:
Nada Ler Sofronić je doktorica političkih nauka i dugogodišnja univerzitetska profesorica. Jedna je od prvih feminističkih teoretičarki i aktivistkinja iz našeg regiona, te idejna kreatorica prve feminističke konferencije “Drug-ca žena” u bivšoj Jugoslaviji.
Kojeg datuma su poginule Suada Dilberović i Olga Sučić, prve civilne žrtve opsade Sarajeva?
Suada Dilberović i Olga Sučić bile su prve civilne žrtve opsade Sarajeva. Poginule su 5. aprila 1992. godine tokom učešća u antiratnim demonstracijama koje su tog dana održane u Sarajevu, a na kojima su se građani i građanke usprotivili/e prvim naznakama rata u BiH.
Umihana Čuvidina, jedina alhamijado pjesnikinja u BiH, stvarala je poeziju pod pseudonimom:
Umihana Čuvidina je bila prva pjesnikinja među muslimankama i jedina žena u BiH koja je pisala alhamijado poeziju. Umihanina poetska inspiracija dolazila je iz tragične ljubavne priče, ali i iz ljepote rodnog Sarajeva. Poeziju je počela pisati pod pseudonimom Sevda. Bila je zaručena za Čamdži Muju koji je živio u sarajevskom naselju Bistrik, i koji je 1813. godine poginuo u borbi protiv srpskih ustanika pod Loznicom. Od velike žalosti zbog Čamdži Mujine smrti odlučila je da se nikada ne uda. Ljubav prema zaručniku, kao i bol zbog njegove pogibije, ovjekovječila je u brojnim pjesmama kojima je oplakivala njegovu smrt. Zbog toga se u Sarajevu, u vrijeme prije Drugog svjetskog rata, mogla čuti izreka da neko „voli k’o Sevda".
Spomenik “Stratište” u spomen-parku Vraca u Sarajevu, djelo kipara Alije Kučukalića, posvećeno je partizanki:
Radojka Lakić je bila članica pokreta otpora i učesnica Narodnooslobodilačke borbe koja je među prvima proglašena Narodnim herojem Jugoslavije. Bila je učesnica sarajevskog pokreta otpora, a početkom septembra 1941. godine uhapšena je sa legitimacijom na ime Marija Hodak. Narednih dana je brutalno mučena, ali ništa nije priznala. Strijeljana je 28. septembra 1941. godine na Vracama. Pred strijeljanje je ispušila cigaretu i uzviknula: „Smrt fašizmu, sloboda narodu!“. Proglašena je Narodnim herojem Jugoslavije 8. juna 1945. godine. Sahranjena je u Grobnici narodnih heroja u Spomen-parku Vraca. Na Vracama se nalazi i spomenik “Stratište”, skulptura Alije Kučukalića, posvećena Radojki Lakić. Spomenik je više puta bio vandaliziran i nedostaje mu desna ruka.
Pjesma Branka Ćopića “Marija na Prkosima” napisana je u čast:
Marija Bursać je bila partizanka, borkinja u Drugom svjetskom ratu i prva žena koja je proglašena Narodnim herojem Jugoslavije.
Share your Results: