Marijana Džambo je ilustratorica iz Žepča/Sarajeva, sa trenutnom adresom u Zagrebu. Diplomirala je Produkt dizajn 2015. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Počela se baviti gaming dizajnom 2014. godine, tokom života u Sarajevu, gdje je dvije godine radila kao gaming artist. Nastavila se baviti ilustracijom, te grafičkim dizajnom u gamingu i u drugim poljima. Početkom 2017. godine preselila se u Zagreb, gdje trenutno radi kao 2D gaming artist. Od toga živi, a u slobodno vrijeme voli zaviriti u ostala polja umjetnosti. „Mnogo toga je što se treba naučiti, tako da se radujem i šiljim olovke“, kaže Marijana, koja je za knjigu #ŽeneBiH ilustrirala Merimu Ključo, jednu od najboljih svjetskih kompozitorki i solistica na koncertnoj harmonici. U nastavku pročitajte kratki razgovor sa Marijanom o procesu ilustriranja za knjigu #ŽeneBiH.
Da li si znala za Merimu Ključo prije nego što smo te kontaktirale da je ilustriraš?
Iskreno, nažalost, nisam znala za Merimu Ključo. Pitala sam prijateljicu violinisticu, pa me je ona kritizirala zbog zbog mog neznanja. Drago mi je ipak da sam okružena ljudima koji ju poznaju. 🙂
Možeš li opisati proces ilustriranja? Da li si odmah imala viziju kako da prikažeš Merimu?
Imala sam poteškoće jer sam si odmah zamislila kako bi bilo odlično prikazati Merimu kao heroinu sa harmonikom, šumsku vilu koja svojim umjetničkim intelektom širi zvukove dobroga, pa time izdiže kvalitete i jedinstvo talenata ljudi sa naših prostora, pomalo zaboravljenih. Međutim, kad sam istražila malo bolje, uočila sam da zbog nedostatka fotografija koje bi bile bliske mojoj ideji ne mogu Merimu staviti u taj kontekst. Merima je, kako kažu, „bosanska žena, tanana, obučena u crno“, i time je suzila moju „neozbiljnu“ maštu i izazivala mi uskličnik nad glavom. Tako da sam sebi rekla: „Ok, ova žena je nešto više od mojih fantazijskih ideja. Ovo je ozbiljno!“ Promatrala sam više njene facijalne ekspresije. Nekako sam uočila mudrost, znanje, upornost, borbu… i mrvice sevdaha, jer ima tužan zamišljen pogled.
Ja sam se zacrvenjela kad sam pročitala Meriminu biografiju. Fascinirala me je, i ujedno uzburkala eritrocite. 🙂 Divim se i zahvaljujem joj što je svojim uspjehom barem malo pomilovala i moj ego, jer ipak imamo nešto zajedničko – državu i okolnosti koje su nas oblikovale 🙂 Dobitnica je američke Genius vize koju dobijaju osobe izvanrednih sposobnosti u nauci, kulturi, edukaciji ili atletici. Legenda! Razmišljala sam malo i o njezinim zdravstvenim problemima, koje je imala još kao dijete. Ona nije jedini primjer osobe kojoj je glazba, ili općenito umjetnost, pomogla da se izliječi od bolesti. Malo sam proučavala o tome, pa me je to samo ponukalo da sebe ojačam u nekim svojim stavovima. Strašno mi je drago da kroz svoju harmoniku Merima uporno provlači vrijednosti svojih korijena, i da svoje temelje ne predaje zaboravu.
Šta je ono što misliš da bi svi/e trebali/e znati o Merimi?
E, ona je zmaj od Bosne! 🙂 Dakle, jedna od najuglednijih ličnosti ne samo bosanskohercegovačke umjetničke platforme, nego i svjetske. Svjetska solistica u harmonici!
Da li si u ovoj ilustraciji napravila nešto što do sada nisi?
Muzika je fluidna, i samim time potiče iste epitete i u likovnom smislu. Žao mi je što nisam mogla predstaviti Merimu u nekom pokretu, umjetničkom zanosu, jer kako sam ranije napomenula, njezin život, držanje harmonike i odnos, te postignuća, mi ne dozvoljavaju da se mašta otme kontroli. Ali sam htjela da linije „zaplešu“ malo, i da poneka i odluta, tražeći neku novu, drugačiju kompoziciju. Upravo kao što to umjetnost i jeste. Priznajem da nisam išla na sigurno, jer ove tehnike nisu moj đir. Za mene je ovo bio izazov! <3
Ko je/su žena/žene iz BiH koja/e tebe najviše inspiriše/u i koju/e cijeniš?
Teško mi je tu nekoga izdvojiti. Koliko primjećujem, većina žena koje su meni ostale u sjećanju su iz političkih ili umjetničkih sfera (muzika, gluma …). Od prve kraljice Katarine sigurno da je bilo mnogo onih koje su se uzdignule na raznim poljima, i zasigurno zaslužuju jednaku titulu zahvaljujući svojim postignućima. Ja bih prije ovdje istaknula snagu koju gaje bh. žene. Svjedoci i svjedokinje smo brojnih događanja, kako iz prošlosti, tako i danas, u kojima su se žene dosta herojski ponijele. Tiho, skromno, ali duboko uvjerljivo. Kroz svoje odrastanje pamtim brojne žene koje gajim u divnom sjećanju. Njima sam ujedno mnogo zahvalna. Nažalost, nemam konkretno ime, niti bih nekoga navela čisto da dam odgovor. Sve koje jesu i one koje nisu zapisane, zaslužile su veliku počast.
Kako bi opisala vlastiti stil i na šta si fokusirana u svojoj ilustraciji?
Ipak se provlači mrvica apstrakcije kroz linije realizma. Za to nisam ja zaslužna, nego Merima Ključo koja je ključni motiv cijele ove priče. Tko ju imalo pozna, razumjet će. Ali i onaj tko ne zna, kao što ni ja nisam znala, isto će razumjeti šta se krije iza njenog skrivenog pogleda. Možda je u tom pogledu zapravo i moj, jer se ne mogu odvažiti dignuti glavu pred takvim velikanima i velikankama koji/e su postigli/e veliki uspjeh negdje tamo, daleko od mirisa vlastitog doma, bez našeg znanja ili potpore. Mogu samo reći da bi mi bilo drago jednog dana biti dio jednog ovakvog projekta na način kao što je to Merima, kao i brojne druge bosanskohercegovačke junjakinje. Vjerujem da je lijepo osjetiti aplauz svjetske publike, ali onaj domaći je nekako topliji. Potrebno je osvijestiti tu publiku da vrednuje i uzdiže svoje velikane i velikanke. Uvijek njih postaviti na tron, a zatim sve ostale.
Marijanine radove možete pogledati ovdje.