Hana Kevilj je arhitektica iz Sarajeva. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, a od 2012. godine radi kao projektantica u arhitektonskom studiju Aha+knap u Sarajevu. Pored arhitekture se bavi i grafičkim dizajnom. Članica je Asocijacije arhitekata u BiH. Sa Leilom Šeper, Valentinom Pelizzer, Amilom Topčagić i Krystynom Žukowskom bila je uključena u pokretanje portala zenskaposla.ba. Za knjigu #ŽeneBiH Hana je ilustrirala Gretu Ferušić, prvu ženu koja je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, a kasnije i prvu dekanku ovog fakulteta. Greta Ferušić je također jedina državljanka BiH koja je preživjela holokaust, kao i opsadu Sarajeva. Obzirom da se Hana bavi arhitekturom, nije prije radila ilustracije, te je ilustracija Grete Ferušić bila prva koju je ikad uradila. U ovom kratkom razgovoru Hana je sa nama podijelila kako je doživjela proces ilustriranja i učešća u projektu #ŽeneBiH.
Da li si znala za Gretu Ferušić prije nego što smo te kontaktirale da je ilustriraš?
Da, znala sam da se kao jedna od prvih arhitektica u BiH navodi Greta Ferušić.
Možeš li opisati proces ilustriranja? Da li si odmah imala viziju kako da prikažeš Gretu? Da li si naišla na neke poteškoće u procesu?
Sam proces je bio jako zanimljiv i izazovan, što zbog samog projekta, što zbog totalno novog područja u kojem sam se našla. Tu mi je projektni brief bio od velike pomoći, jer je dao jasne osnovne smjernice. Željela sam da ilustracija bude što svedenija i da sadrži elemente arhitektonske grafike. Najveći izazov je zapravo bio “pustiti” ilustraciju, i da nije bilo pomoći kreativnog tima #ŽeneBiH, ja bih vjerovatno još uvijek radila na nekoj, ko zna kojoj po redu, varijanti.
Šta si naučila o Greti? Da li te je inspirirala neka zanimljiva informacija o njoj?
Greta Ferušić se uglavnom spominje kao jedina preživjela žrtva Aušvica sa ovih prostora. Tek kada se zakopate dublje, pronaći ćete informacije o njenom životu izvan ovog konteksta, između ostalog da je ona prva (ili jedna od prvih) arhitektica u Bosni i Hercegovini.
Greta Ferušić je, kako sam već spomenula, uglavnom predstavljana kao preživjela žrtva Aušvica i/ili kroz opsadu Sarajeva, dok se sve ono između, kao što su njena karijera i postignuća u životu između ratova, nažalost, rijetko spominje. Između ostalog, ona je prva arhitektica u BiH, bila je prva dekanka Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, projektantica koja potpisuje konstruktivne faze tada jako značajnih projekata kao što je spomenik na Makljenu, i slično.
Da li si u ovoj ilustraciji napravila nešto što do sada nisi?
Kako sam po struci arhitektica, do sada nisam imala priliku da se bavim ilustracijama ovog tipa, posebno portreta, tako da je sve što sam napravila zapravo potpuno novo, i u stilskom i u tehničkom smislu. Moram naglasiti da sam neizmjerno zahvalna što mi je pri radu na ovoj ilustraciji pruženo toliko povjerenja i podrške i što sam uključena u ovu predivnu priču.
Ko je/su žena/žene iz BiH koja/e tebe najviše inspiriše/u i koju/e cijeniš?
Svaka žena koja se svakodnevno bori i čije svakodnevne strahove, pobjede ili poraze ne možemo ni naslutiti, posebno u manjim sredinama.
Kako bi opisala vlastiti stil i šta je to na što si fokusirana u svojoj ilustraciji?
Obzirom da je ovo moja prva ilustracija i da sam se našla na potpuno novoj teritoriji, bojim se da bi bilo pretenciozno pričati o nekom stilu. Na ilustraciji sam pokušala što jasnije predstaviti lik Grete, te grafičkim elementima koji se inače koriste u obradi arhitektonskih nacrta predstaviti što očiglednije čime se Greta u profesionalnom životu zapravo bavila.