Sanja Planinić je freelance grafička dizajnerica i art direktorica iz Mostara koja živi i radi u New Yorku. Završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafički dizajn. Jedna je od osnivačica i CEO SOS Dizajn Festivala, prvog festivala dizajna u BiH, čime je doprinijela razvoju kreativnih industrija u BiH i regionu. Sudjelovala je na brojnim lokalnim, regionalnim i međunarodnim projektima i izložbama. Njen poster za izložbu Umjetnostu mračnim vremenima je izabran od 17.120 radova iz 88 zemalja da bude dio glavne izložbe na globalnom bijenalu grafičkog dizajna Golden Bee u Moskvi. Dobitnica je Gold i Grand Prix nagrade u sklopu natjecanja Young Lions Croatia, te nominirana za New Visual Artists izdanje Printmagazina u New Yorku. Radila je kao grafička dizajnerica za McCann Sarajevo, Cultural Heritage Without Borders, Bruketa&Žinić, Graphis, Walter Bernard Consultancy i Mirko Ilić Corp. Također je radila kao projekt koordinatorica i dizajnerica na novom izdanju knjige Mirka Ilića i Miltona Glasera The Design of Dissent – Expanded Edition.
Za knjigu #ŽeneBiH Sanja je ilustrirala Veru Obrenović Delibašić, revolucionarku i književnicu čiji je rad obilježio žensko književno stvaralaštvo u Drugom svjetskom ratu, a koja je također bila i prva violinistica Sarajevske filharmonije. U nastavku pročitajte kratki razgovor sa Sanjom o procesu rada na ovoj ilustraciji.
Da li si znala za ženu koju si ilustrirala prije nego što smo te kontaktirale da je ilustriraš?
Nažalost, ne. Upravo zato je projekat #ŽeneBiH jako važan, jer toliko je žena koje su nepoznate, zaboravljene ili izbrisane iz historije BiH, iako su dale veliki doprinos kulturnom, socijalnom i političkom razvoju naše zemlje. Nadam se da će ova knjiga jednog dana biti u bibliotekama svih škola kako bi djevojčice učile i bile inspirisane heroinama BiH.
Možeš li opisati proces ilustriranja? Da li si odmah imala viziju kako da prikažeš Veru? Da li si naišla na neke poteškoće u procesu?
Proces je bio malo teži jer je jako malo Verinih fotografija dostupno. Pored toga, ljudi ju prepoznaju samo po jednoj fotografiji, tako da je jako važna bila prepoznatljivost njenog lica upravo sa te fotografije. Trudila sam se da ju što bolje dočaram i prenesem viziju o njoj kao važnoj bh. književnici i revolucionarki.
Šta si naučila o Veri? Da li te je inspirisala neka zanimljiva informacija koju si pronašla o njoj?
Naučila sam da je Vera književnica čiji je angažman izbrisan iz zvaničnih pregleda historije jugoslavenske i bh. književnosti, jer se revolucionarno angažovana književnost smatrala isključivo muškim poslom. Jako su me insprisale njena hrabrost i snaga da se bori protiv patrijarhalnog društva, da piše i stvara usprkos raznim ograničenjima i cenzuri.
Inspirišu me sve žene koje na bilo koji način doprinose razvoju bh. kulture, umjetnosti, politike, boljeg društva, žene koje se bore protiv patrijarhata, žene koje podržavaju druge žene, mame koje odgajaju buduće generacije žena. Dvije žene koje najviše cijenim i koje me inspirišu su moje baka i mama, koje su me naučile da budem snažna i neovisna kao i one.
Kako bi ukratko nekome opisala Veru Delibašić Obrenović? Šta je to što misliš da bi svi/e trebali/e znati o njoj?
Revolucionarka, prva violinistica Sarajevske filharmonije i književnica koja je pisala o poziciji žena u toku i nakon Drugog svjetskog rata.
Da li si u ovoj ilustraciji napravila nešto što do sada nisi?
Sama ilustracija je bila nešto novo, jer se uglavnom bavim dizajnom.
Kako bi opisala vlastiti stil i na šta si fokusirana u svojoj ilustraciji?
S obzirom da nisam ilustratorica, ne mogu baš reći da imam stil 🙂 Kao grafička dizajnerica također nemam poseban stil jer mislim da pridržavanje jednom stilu ograničava kreativnost. Više volim da eksperimentišem i isprobavam razne stilove i tehnike koji vode do nekog novog otkrića.
Sanjine radove možete pogledati na njenoj web stranici.