Nastavljamo objavljivati recenzije knjige #ŽeneBiH, u želji da sa vama podijelimo impresije recenzenata/ica. Danas objavljujemo drugu od tri recenzije, čija je autorica novinarka Tamara Zablocki. Kao i uvijek, ohrabrujemo vas da nam pošaljete svoje komentare, ili da vlastitu recenziju knjige ostavite na našem Goodreads profilu. Uskoro ćemo objaviti i posljednju recenziju.
Tamara Zablocki je novinarka i feministkinja. Diplomirala je na Odsjeku za komparativnu književnost i Katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U svom dugogodišnjem novinarskom radu posvećena je unapređenju ljudskih prava žena, LGBTI osoba i drugih deprivilegiranih i marginaliziranih skupina. Dobitnica je nagrade UN Women BiH za najbolji tekst objavljen u štampanom mediju koji se bavi promocijom ljudskih prava žena za 2016. godinu.
Uživajte u čitanju!
***
Knjiga #ŽeneBiH autorica Amile Hrustić Batovanja, Mashe Durkalić i Hatidže Gušić okuplja ilustrovane biografije pedeset pojedinki koje su u posljednjih nekoliko stoljeća svojom nepokolebljivošću i hrabrošću utirale, i još uvijek utiru, put do boljeg položaja žena u Bosni i Hercegovini, djelujući na područjima obrazovanja, umjetnosti, nauke, sporta. O prijekoj potrebi objavljivanja ovog aktivističkog, istraživačkog i entuzijastičkog projekta, koji za cilj ima podsjetiti na prve ovdašnje učiteljice, liječnice, novinarke, pilotkinje, matematičarke, narodne heroine, kompozitorice, ponajbolje svjedoči vanredni uspjeh crowdfunding kampanje na kojoj je 531 osoba svojim prilozima doprinijela dosezanju čak 513 posto od zacrtane novčane sume potrebne za nastanak knjige.
Nije nevažno podsjetiti da je projekt #ŽeneBiH najprije zaživio na društvenim mrežama, gdje su autorice kratkim audiovizualnim podsjetnicima, vinjetama o tridesetak protagonistkinja bosanskohercegovačke ženske povijesti, prvi put u Bosni i Hercegovini obilježile mjesec ženske historije, mjesec mart. Dobro osmišljeni i izvedeni, podsjetnici inicijative #ŽeneBiH su potom sami našli put do hiljada korisnica i korisnika Facebooka i Twittera, te ideju ukoričavanja u knjigu doveli do konačnog neprikosnovenog trijumfa na crowdfunding platformi Indiegogo. Zahvaljujući internetu, prostoru demokratije i slobode u odnosu na tradicionalne medije i institucije, zaslužne žene Bosne i Hercegovine konačno su dočekale vrijeme u kojem njihovo spašavanje od zaborava neće zavisiti od očeva kanona.
Crowdfunding uspjeh knjige #ŽeneBiH stoga predstavlja glas solidarnosti protiv zaborava, protiv olakog shvatanja privilegija koje su nam generacije žena omogućile, protiv zanemarivanja pređenog, još uvijek trajućeg, puta ka emancipaciji žena u BiH. Prije samo stotinjak godina, u mnogim zajednicama ionako većinski nepismenog bh. stanovništva, bilo je nečuveno školovati žensku djecu, a rijetki roditelji koji bi svoje kćeri opismenjavali izopćavani su iz društva čijim se stegama nisu potčinili. #ŽeneBiH progovara o putu kojim su krenule najhrabrije, o ženama koje su takvu tradiciju i običaje, poslovično im nenaklonjene, odlučno odbacivale, čitajući krišom udžbenike svoje braće, tražeći sredstva i zvanične dozvole za školovanje od vjerskih zvaničnika i institucija.
Vrijednost knjige #ŽeneBiH je, prije svega, u tome što obavlja zadaću obrazovnog sistema u BiH, u kojem žene susrećemo tek onda kada treba da igraju uloge predstavnica nacije. Emancipacijske, feminističke napore u svijetu i kod kuće – kao i, primjera radi, studentske proteste 1968. ili Pokret za građanska prava u Sjedinjenim Američkim Državama – u ovdašnjem se obrazovanju prećutkuje, jer djecu ne treba podučavati nužnosti otpora, prekoračivanja granica, neposlušnosti nepravednom sistemu. Bosanskohercegovački obrazovni sistem institucionalizirane cenzure je, vjerovatno, najzaslužniji za činjenicu da će mnoge čitateljke i čitatelji tek zahvaljujući knjizi #ŽeneBiH saznati ko su bile i šta su radile Miss Irby, sestre Bergman, Milena Mrazović ili Žarana Papić.
O moći institucionalizirane cenzure autorice knjige su iz prve ruke saznavale u mjesecima u kojima su nastojale doći makar do osnovnih biografskih podataka o odabranim pojedinkama iz prošlosti, pretražujući internetska bespuća; arhive; raspitujući se putem medija; tražeći pomoć u dolasku do informacija posredstvom prijatelja i poznanika. Informacije o ženama koje su nas zadužile krčeći trnovit put kroz bosanskohercegovački patrijarhat oskudne su i dobro skrivene; toliko dobro da su podaci koje ćete o mnogima od njih pročitati na stranicama ove knjige vjerovatno i jedini do kojih je uopće moguće doći. Zbog toga je projekat #ŽeneBiH, osim što je jedinstven po svojoj ideji i izvedbi, značajan i po istraživačkom radu na kojem se temelji, a koji su autorice obavljale isključivo volonterski i bez institucionalne pomoći.
Upoznajući nas s detaljima iz života i djelovanja odabranih žena, knjiga #ŽeneBiH, premda joj to nije bila prvobitna namjera, oslikava i raskoš bosanskohercegovačkih identiteta. Priče žena iz svih religijskih zajednica koje vijekovima čine tkivo Bosne i Hercegovine: Jevrejki, muslimanki, katolikinja, pravoslavki, Romkinja – dočaravaju tradicije i običaje kojima su bile okružene, i unutar kojih nerijetko nisu uspijevale pronaći mjesto za koje su smatrale da im pripada, te su im se opirale, otporom doprinoseći općem progresu. #ŽeneBiH istovremeno predstavlja i sažeti pregled historije Bosne i Hercegovine u nekoliko posljednjih stoljeća, obilježenih ratovima, te smjenama sistema i vlastodržaca s kojima su odlazili i dolazili običaji i pravila.
Pluralnost i raznolikost identiteta i priča žena Bosne i Hercegovine dodatno naglašavaju prateće ilustracije koje potpisuje pedeset suvremenih bosanskohercegovačkih ilustratorica, dizajnerica i umjetnica, a čijoj mašti je pušteno na volju kojim će stilom i uz pomoć kojih likovnih sredstava dočarati lik i djelo protagonistica. Stvarajući svojevrsni mozaik različitosti povezanih istom idejom, idejom hrabrosti i emancipacije, prevazilaženja patrijarhalnih prepreka, držeći se tek jednog ujedinjujućeg elementa – palete svedene na tonove crvene, crne i bijele – ilustratorice, većinom pripadnice mlađe generacije, istovremeno su predstavile svoje umjetničke izričaje i vlastite interpretacije ženske baštine sakupljene na stranicama knjige #ŽeneBiH.
Niz bosanskohercegovačkih pionirki u oblastima obrazovanja, nauke i umjetnosti, prvih ovdašnjih žena u svijetu baleta, novinarstva, likovnih umjetnosti, impresivni niz ženskih imena u, do njihovog vremena, tradicionalno „muškim“ zanimanjima, u knjizi #ŽeneBiH nastavljaju naše suvremenice, književnice, rediteljke, sportistkinje današnje Bosne i Hercegovine, podcrtavajući da borba za bolji položaj žena u bh. društvu još traje. Uostalom, prije samo tridesetak godina čitav tada zajednički prostor Jugoslavije dobio je prvu diplomiranu novinarku Romkinju, Hedinu Tahirović-Sijerčić ili prvu fudbalsku sutkinju Milkicu Milojević, a tek odnedavno BiH se može pohvaliti prvom doktoricom umjetnosti iz oblasti violončela, Belmom Alić, ili kompozitoricom za harmoniku, Merimom Ključo.U nedostatku domaćih naslova koji bi se bavili historijom u kojoj su i žene ostavile svoj trag i oblikovale društvo; s iznimkom publikacija Zabilježene, kojom su Sarajevski otvoreni centar i Fondacija CURE pažnju posvetili ženama u javnom životu BiH u 20. vijeku, te Žene u Bosni i Hercegovini, koja predstavlja naše suvremenice; knjigu #ŽeneBiH odavno čeka zasluženo mjesto na policama javnih, ali i privatnih kućnih biblioteka u Bosni i Hercegovini, budući da se radi o iznimnom ilustrovanom podsjetniku na ženska postignuća na našem prostoru, na kojem je i porast opće pismenosti, a kamoli ženske emancipacije, novijeg datuma, te korisnom štivu za sve one koje i koji vjeruju da muškocentrično zapisivanje povijesti treba završiti u njenoj ropotarnici.
***